PREVIZAUN
SAZONAL
Análize
dinámika atmosfera no oceano;
Análize no
previzaun sazonal ba presipitasaun iha Timor-Leste
Update:
Janeiro to´o Marsu 2020
Prepara husi:
Seksaun de
Informação e Previsão Tempo
Departamento Clima (Plano)
Diresaun Nasional Meteorologia e Geofísica
Dili
Fevereiro 2020
§ Kondisaun atual no previzaun ba ENSO no IOD



Monitoramento
ba anomalia de temperatura iha oceano pacífico nota katak iha fulan dezembro
to´o meiado husi fulan janeiro anomalia positivo predomina iha superfície
oceano nian to´o nia profunidade aproximadamente 100 metrus. Entretantu iha
rejiaun sira ne´ebé lokaliza entre longitude 165W – 90W nota katak anomalia
negativo predomina iha rejiaun ida ne´e husi fulan janeiro to´o fevereiro ho
profunidade to´o 150 metrus.
Maske
nune´e previzaun ba fulan marsu nota katak temperatura oceano pacífico nian
predomina ho anomalia pozitivu iha ne´ebé ita bele nota ho nia valor varia
entre 1 to´o 2 graus celcius.











Anomalia TSM (janeiro 2020)
Em jeral, anomalia temperatura superfície do mar (TSM)
iha rejiaun central husi oceano pacífico predomina ho valor positivo ne´ebé mak
varia entre 0,2 to´o 0,4. Nune´e mos iha oceano Índico nota mos katak anomalia
TSM positiva predomina tantu iha rejiaun oeste nune´e mos rejiaun leste ho nia
valor ne´ebé 0,2 to´o 0,5.
- Kondisaun Atual ENSO (Periodo 1 de fevereiro 2020)
![]() |
Indíce atual enso kalkuladu ho valor: +0.37 oC iha rejiaun nino3.4 (Normal), maske nune iha possibilidade atu forma el niño ho intensidade fraku entre fulan abril to´o juñu. *Bele akompaña índice nino iha tabela tuir mai, adapta husi ensemble mean husi modelo meteorológico:
- Kondisaun Atual IOD (Periodo 1 de fevereiro 2020)
Índice modo dipolo (DMI-Index) atual kalkuladu ho nia
valor -0.06 oC. Ho valor ida ne´e bele nota katak oras ne´e dadaun
IOD iha kondisaun Normal nia laran hela. Tuir previzaun husi modelo
meteorológico sira bele observa katak kondisaun normal ne´e rasik sei persiste
to´o fulan jullu 2020. Atu hatene detallu bele acompanha iha tabela tuir mai:




Análise
no previzaun ba monsaun- estasaun chuvosa


Padraun anin zonal (Leste-Oeste) domina quaze rejiaun
sudeste asiático tomak iha ne´ebé iha rejiaun Timor se kompara ho média climatológica
oras ne´e dadaun predomina ho anomalia positiva (significa Intensidade anin nia
aumenta). Sorin seluk mos bele nota katak diresaun anin oras ne´e dadaun
predomina husi oeste hodi reprezenta mos padraun monsaun Asia-Austrália.
Parte seluk hare ba anin meridional (norte-sul) domina
mos quaze iha rejiaun sudeste asiático, eseptu iha teritóriu Timor. Alem ida
ne´e bele observa katak climatologicamente anomalia do vento meridional iha
teritóriu Timor. Ho ida ne´e hatudu katak oras ne´e anin monsaun predomina husi
anin zonal iha teritóriu Timor.

Análize
no previzaun ba Osilasan Madden & Jullian (OMJ)

Análize OMJ (Osilasaun Madden & Jullian), komesa
husi loron 8 fulan fevereiro 2020 nota katak, OMJ iha faze ativu nia laran hela
no prevista katak sei kontinua ativa to´o fim husi fulan fevereiro 2020 iha
rejiaun Indonésia inklui Timor-Leste. Bazeia ba previzaun espacial husi
anomalia OLR (Radiação Onda Longa) nota katak konveksaun predomina rejiaun
Indonésia Inklui ilha Timor to´o fim husi fulan fevereiro 2020. Ba fulan Marsu
observa katak faze subsidénsia husi OMJ komesa inisia fali iha rejiaun
Indonésia inklui Illa Timor.
- Análise no previzaun TSM
![]() |
Kondisaun TSM iha fulan Janeiro to´o fevereiro nota
katak anomalia positiva ne´ebé varia entre 1 to´o 2 predomina iha Tasi Timor,
Banda no Wetar maske nune´e ba fulan marsu to´o junho nota katak anomalia
positiva kontinua persiste ho diminuisaun valor anomalia positiva husi 1-2 ba
0,5 até 1.
- Previzaun sazonal ba Udan Been

“Bazeia ba Análize determinístika ho modelu cfs.2”
Modelo determinístico husi cfs.2 uja konsiderasaun
física hodi halo previzaun kuaze akurado ba variáveis meteorológico sira ne´ebé
mak presija atu kalkula. Ho ida ne´e previzaun ba udan been nia iha fulan marsu
nota katak iha rejiaun oeste hanesan (Bobonaro,Oecussi Ainaro, Ermera), norte
(Liquiça, Dili, Aileu, Manatuto (norte), Baucau) no leste (Lospalos) nota katak
iha tendénsia atu hetan udan been ho volume moderado iha ne´ebé bele varia
entre 150 até 200 mm/mês. Entretanto ba rejiaun sentral no sul hanesan
(Covalima, manatuto no Viqueque) iha probabilidade atu hetan udan been ho
volume ne´ebé varia husi 100 to´o 150 mm/mês.
Ba fulan marsu, kondisaun homogeniedade kuaze
predomina iha Illa Timor, iha ne´ebé ita bele observa iha mapa kuaze território
Timor-Leste udan been ho volume moderadu husi 200-300 mm/mês predomina iha
território nasional exeptu iha parte oeste husi oecussi ne´ebé hetan udan been
ho característika forte iha ne´ebé volume udan been varia entre 300-400 mm/mês.
Previzaun sazonal ba temperatura
Anomalia temperatura superfície do ar ba fulan
fevereiro to´o marsu nota katak kontinua ho anomalia pozitivu se kompara ho
média klimatológika. Padraun ida ne´e hatudu katak maske oras ne´e dadaun ita
iha estasaun udan nian maibe temperatura sei kontinua as iha ne´ebé temperatura
máxima prevista iha tendénsia atu to´o 33 oC no temperatura mínima
komesa husi 19oC.
Rezumo
- Análize no Previzaun Dinámika Atmosfera: Padraun anin nian ne´ebé modula kondisaun atmosfera iha illa Timor, predomina husi Oeste ne´ebé asosia direta ho monsaun Ásia-Austrália. Parte seluk bazeia ba mapa OLR nota katak oras ne´e dadaun illa Timor sujeita diretamente ba konveksaun tanba relasiona direita ho OMJ.
- ENSO: ENSO (El Niño Southern Oscillation) oras ne´e dadaun iha kondisaun netral nia laran, maske nune´e iha probabilidade ne´ebé varia entre 40-50% atu akontese el niño fraku iha fulan marsu.
- IOD: Indian Ocean Dipole (IOD) iha momentu ne´ebé publika sai previzaun ne´e IOD iha kondisaun normal nia laran. Kondisaun ne´e rasik iha tendénsia atu mantém to´o fulan jullo 2020.
- OMJ: Osilasaun Madden & Jullian (OMJ) oras ne´e dadaun iha faze ativa nia laran hela iha rejiaun Indonésia inklui Illa Timor iha ne´ebé favorese konveksaun (movimento asendente husi ar úmido) iha illa Timor. Faze ativu ne´e rasik sei kontinua persiste to´o fulan fevereiro nia rohan.
- TSM: Temperatura superfície do mar (TSM) ba fulan fevereiro to´o marsu sei persiste ho anomalia pozitiva hodi favorese evaporasaun no konveksaun profunda iha rejiaun tasi Indonésia nian inklui Illa Timor.
- Presipitasaun sazonal udan been: Previzaun sazonal ba udan been ba fulan fevereiro to´o marsu nota katak territóriu Timor-Leste sei simu udan been ho volume moderadu husi 100 to 300 mm/mês exeptu oecussi mak sei simu udan > husi 300 mm/mês.
- Temperatura do ar: Ba fulan fevereiro to´o marsu anomalia temperatura positiva sei kontinua observa nune´e temperatura máxima prevista iha tendénsia atu to´o 33 oC no temperatura mínima iha probabilidade atu komesa husi 19oC.
#Direção
Nacional Meteorologia e Geofísica, Timor-Leste (DNMG)
#Seccção
Informação e Previsão do Tempo
#Departamento
Clima (Plano)



No comments:
Post a Comment